Sokrat nije ostavio nikakve zapisane tragove, stoga naša svijest o njemu počiva na nekoliko antičkih autora koji su ga citirali.

“Kako bih želio da je mudrost stvar koja teče… iz jednog plovila koje je puno u drugo koje je prazno.”
– zapisao Platon

“Bolje bi bilo za mene… da se mnogi ljudi ne slažu sa mnom nego da ja izgubim harmoniju sa samim sobom.”
– zapisao Gorgija

“O dragi Panu i svi bogovi ovog mjesta, dajte da budem divan iznutra. Neka sva moja vanjska imovina bude u prijateljskoj harmoniji sa onim što je unutra. Neka vidim mudrog čovjeka kao bogatog. Što se tiče zlata, neka imam onoliko koliko umjeren čovjek može podnijeti i nositi sa sobom.”
– Sokratova molitva

“Radoznalost i čuđenje su osjećaji filozofa, a filozofija počinje s time.”
– Teetet

“Ja nisam Atenjanin ni Grk, nego građanin svijeta.”
– zapisao Plutarh

“Ko ima istinito mišljenje bez razumijevanja je kao slijep čovjek na ispravnoj cesti.”
– Platon, Republika

“Neiskusni u mudrosti i vrlini, vječno preokupirani gozbama i sličnim, povučeni su dole, i tu kako i spada, lutaju svoj cijeli život, nikad ne gledajući gore ka istini ni penjući se prema njoj, ni okusivši čiste i dugotrajne užitke. Kao stoka, uvijek gledaju dole sa svojim glavama savijenim ka tlu i gozbenim stolovima, hrane se, debljaju i razmnožavaju. Da bi povećali svoje imetke udaraju i guraju se sa rogovima i kopitima od čelika i ubijaju jedni druge, nezasitni kakvi jesu.”
– Platon, Republika

“Kad sam ga napustio, razmišljao sam u sebi: ja sam mudriji nego ovaj čovjek, jer nijedan od nas čini se ne zna ništa veliko i dobro; ali on smatra da nešto zna, iako ne zna ništa; dok ja, pošto ne znam ništa, ni ne umišljam da znam. U ovom specifičnom slučaju onda ja izgledam mudriji od njega, jer ja ne umišljam da znam ono što ne znam.”
– Sokrat, iz Platonovog opisa njegovog suđenja (Apologija)

“Zovu me mudrim, jer oni koji me slušaju uvijek zamišljaju da ja posjedujem mudrost koju želim od drugih: ali istina je, o ljudi Atene, da je samo Bog mudar; i u ovom proročanstvu on želi reći da je mudrost ljudi malena ili nikakva… kao da kaže, o ljudi, on je najmudriji, ko kao Sokrat, zna da njegova mudrost ničemu ne vrijedi. I tako ja idem svojim putem, pokoran Bogu i ispitujem svakoga, građanina ili stranca, koji se čini mudrim; a ako nije mudar, onda u obrani proročanstva mu pokažem da nije mudar; i ovaj posao me zaokuplja.”

“Naša omladina je u jako sretnoj situaciji ako sam ja jedina osoba koja ih korumpira, a svi drugi im donose dobrobit.”

“Bojati se smrti je ništa drugo nego vjerovanje da smo mudri, kada nismo; i umišljati da znamo ono što ne znamo. U realnosti, niko ne zna smrt; niko ne može reći, ali ona može biti i najveća dobrobit čovječanstva; a opet je se ljudi boje, kao da znaju sa sigurnošću da je najveće od svih zala.”

“Ja vam govorim da vrlina nije data novcem, nego da iz vrline dolazi novac i sve ostalo dobro od čovjeka, javno kao i privatno. Ovo je moje učenje, i ako ova doktrina korumpira omladinu, ja sam kvarna osoba.”

“Ja bih radije umro govoreći na svoj način, nego govorio na vaš način i živio. Jer ni u ratu ni u zakonu čovjek ne bi trebao koristiti svaku moguću opciju da izbjegne smrt. U bitci nema sumnje da ako čovjek odbaci svoje oružje i padne na koljena pred svojim goniteljima, da može izbjeći smrt, ako je čovjek spreman reći i uraditi bilo šta. Težina, prijatelji moji, nije u izbjegavanju smrti, nego u izbjegavanju nepravednosti; jer to ide dublje nego smrt.”

“Vidjećemo da ima velikog razloga za nadati se da je smrt dobra, zbog jedne od dvije stvari: ili je smrt stanje ništavila i totalne nesvijesti, ili, kako ljudi kažu, postoji promjena i migracija duše s ovog svijeta na drugi. Pretpostavimo da nema svijesti, nego spavanje kao ono koje je bez snova, smrt će biti neizreciv dobitak. Jer ako bi osoba odabrala noć u kojoj njen san nije ometan čak ni snovima, i kad bi to usporedila sa drugim danima i noćima svoga života, i kad bi nam rekla koliko dana i noći je bilo u životu koje su bile bolje i ugodnije od ove, mislim da bilo koji čovjek, običan ili kralj, ne bi našao mnogo takvih dana i noći. Ako je smrt ovakva, ja kažem da je umrijeti dobitak; jer vječnost je onda samo jedna noć. Ali ako je smrt putovanje na drugo mjesto, i tamo, kako ljudi kažu, svi mrtvi borave, kakvo dobro, o prijatelji i suci, može biti veće od toga? …Iznad svega, ja ću moći da nastavim svoju potragu za istinom i znanjem; kao na ovom svijetu; učiću ko je mudar, ko se pretvara da je mudar, a nije… Kakva beskrajna sreća će biti razgovarati s njima i ispitivati ih! Jer u tom svijetu ne bi ubili čovjeka zbog ovoga, sigurno ne. Jer pored toga što bi bili sretniji u tom svijetu nego u ovom, bili bi besmrtni, ako je ono što se govori istina.”

“Tijelo je beskrajan izvor nevolje za nas samom činjenicom da trebamo hranu; a također je sklono bolestima koje nas preuzmu i usporavaju u potrazi za istinom, a puneći nas i sa puno požuda, strahova, idola i svake vrste budalaštine spriječava nas da ikad imamo prave misli.”

“Mizantropija nastaje iz prevelikog povjerenja; vjeruješ čovjeku i smatraš ga potpuno dobrim i vjernim, i onda nakon malo vremena ispostavi se da je lažan i lopov; i onda još jedan i još jedan, i kad se ovo desi nekoliko puta čovjeku, posebno u krugu prijatelja kojima najviše vjeruje, i kad se mnogo puta posvađa s njima, naposljetku mrzi sve ljude i vjeruje da niko nema nimalo dobra u sebi. Razlog je taj što čovjek nema znanja o drugim ljudima, jer da ima znao bi pravo stanje stvari, a to je da je malo dobrih i malo zlih i da je velika većina negdje između to dvoje.”

“Nema većeg zla od kojeg neko može patiti nego da mrzi razuman diskurs.”

“Ne znam ništa osim činjenice da ne znam ništa.” (varijacija: “Sad znam da ne znam ništa.”)
– zapisao Diogen Laertije

“Postoji samo jedno dobro – znanje, i samo jedno zlo – neznanje.”
– zapisao Diogen Laertije

“Zadovoljnost je prirodno bogatstvo, a luksuz umjetno siromaštvo.”

“Ako ćemo koristiti žene za iste stvari kao muškarce, onda ih moramo i učiti iste stvari.”

“Država će uvijek biti pola sebe.”
– Sokrat, govoreći o tome kako žene nemaju pravo glasa

Sokrat: hoćemo li staviti i astronomiju kao predmet studija?
Glaukon: mislim da bi trebalo, jer znati nešto o godišnjim dobima, mjesecima i godinama je korisno za vojne svrhe, kao i za poljoprivredu i navigaciju.
Sokrat: zabavlja me kad vidim koliko se bojiš da te prosječno stado ljudi ne optuži za preporučivanje beskorisnih studija.